ODGOVOR NA INFORMACIJU – DEMANTI


Ukoliko je objavljena informacija, koja može da povredi  pravo ili interes određenog lica, Zakon o javnom informisanju i medijima (ZJIM) daje mogućnost oštećenom licu da od odgovornog urednika zahtevati da, bez naknade, objavi odgovor u kome ono tvrdi da je informacija neistinita, nepotpuna ili netačno preneta.

Zahtev za objavljivanje odgovora podnosi se odgovornom uredniku u roku od 30 dana od dana kada je  informacija objavljena u dnevnim novinama odnosno u radio ili televizijskoj emisiji koja se emituje na dnevnom nivou. Ukoliko je informacija objavljena u novinama koje izlaze periodično ili u radio odnosno TV emisiji koja se prikazuje povremeno, rok je duži i iznosi 60 dana.

Ukoliko je prebivalište ili boravište podnosioca u inostranstvu, rok je takođe 60 dana.

Odgovorni urednik dužan je da odgovor objavi bez odlaganja, a najkasnije u drugom narednom broju dnevnih novina, odnosno u drugoj narednoj dnevnoj emisiji od prispeća odgovora. U slučaju da se odnosi informacija idnosi na učesnika u predizbornoj kampanji, objavljuje se u prvom narednom broju, odnosno u prvoj narednoj emisiji od dostave odgovora.

U slučaju da urednik ne objavi odgovor, a za to ne postoji neki od razloga za neobjavljivanje određen zakonom o čemu će biti reči dalje u tekstu, ili ako odgovor objavi na nepropisan način, lice koje je pogođeno informacijom može protiv odgovornog urednika podneti tužbu za objavljivanje odgovora, u roku od 30 dana računajući od isteka roka za objavljivanje po već dostavljenom zahtevu.

Važno je napomenuti da se u parnici radi objavljivanja odgovora ne raspravlja o istinitosti ili neistinitosti objavljene informaciji ili zahtevanog demanta, već se raspravlja samo o činjenicama, određenim ovim zakonom, od kojih zavisi obaveza odgovornog urednika da objavi odgovor. I to je jedna od najbitnijih razlika između instituta odgovora na informaciju i ispravke informacije, po ZJIM.

Odgovorni urednik ima pravo da pod ulovima propisanim članom 98. ZJIM odbije da objavi odgovor. Takođe, ukoliko su ispunjeni neki od taksativno navedenih zakonskih slova iz pomenutog člana, i sud će odbiti tužbeni zahtev za objavljivanje odgovora ukoliko taj zahtev zainteresovano lice potražuje preko suda.


ISPRAVKA INFORMACIJE

Lice čije su pravo ili interes takođe povređeni neistinitom, nepotpunom ili netačno prenetom informacijom može tužbom zahtevati da sud odgovornom uredniku naredi da, bez naknade, objavi ispravku te informacije kao neistinite, nepotpune ili netačno prenete.

U parnici radi objavljivanja ispravke raspravlja se o neistinitosti, nepotpunosti ili netačnosti prenete informacije, kao i o tome da li je informacijom povređeno pravo ili interes tužioca, što ovaj postupak razlikuje od postupka za objavljivanje odgovora gde sud ne raspravlja o istinitosti informacije.

Tužba radi objavljivanja ispravke se podnosi u roku od 90 dana, od dana objavljivanja informacije.


NAČELO JEDNAKE DELOTVORNOSTI INFORMACIJE I ODGOVORA, ODNOSNO ISPRAVKE

Odgovor, odnosno ispravka objavljuje se u istom delu medija, u istom izdanju, u istoj rubrici, na istoj stranici, sa istom opremom, odnosno u istom delu emisije, kao što je bila objavljena informacija na koju se odgovara, i to pod istim naslovom, a uz oznaku “odgovor”, odnosno “ispravka”.

Odgovor, odnosno ispravka objavljuje se bez izmena, izostavljanja i dopuna, međutim dozvoljene su najneophodnije lektorske izmene koje ne menjaju smisao.
Ako je objavljeni odgovor, odnosno ispravka, promenjena u celosti ili delom, odgovorni urednik je dužan, da na zahtev, objavi izvorni tekst odgovora, odnosno ispravke.

Važno je napomenuti da nije dopušteno komentarisati odgovor, odnosno ispravku u istom broju medija, odnosno u istoj emisiji u kojoj se objavljuje odgovor, odnosno ispravka, kao ni u drugim emisijama na dan objavljivanja odgovora, tj. ispravke.


NAJVAŽNIJE RAZLIKE IZMEĐU ODGOVORA NA INFORMACIJU I ISPRAVKE INFORMACIJE

Osnovna procesna razlika između instituta Odgovora – demanta i ispravke informacije je što se prvi potražuje slanjem zahteva odgovornom uredniku, a tek ukoliko urednik neosnovano odbije da isti objavi, podnosilac može od suda zahtevati da mediji odnosno odgovornog urednika obaveže na objavljivanje odgovora. Što se ispravke tiče, podnosilac može zahtevati njeno objavljivanje direktno od suda, bez prethodnog obraćanja uredniku.

Takođe, u postupku za utvrđivanje osnovanosti prava na objavljivanje odgovora raspravlja se samo o ispunjenosti formalnih uslova po ZJIM da određeni odgovor bude objavljen ili ne, a u postupku po tužbi za objavljivanje ispravke tužilac mora dokazati istinitost navoda iz ispravke, a sud ima obavezu da utvrdi činjenično stanje odnosno njegovu istinitost.


UTICAJ ODGOVORA I ISPRAVKE NA ZAHTEV ZA NAKNADU ŠTETE ZBOG OBJAVLJENE INFORMACIJE

ZJIM za razliku od prethodnog Zakona o javnom informisanju (Sl. glasnik RS, br. 43/2003, 61/2005, 71/2009 i 89/2010 – odluka US i 41/2011 – odluka US), precizno navodi da će sud prilikom utvrđivanja osnova, a naročito visine štete i formalno voditi računa o držanju oštećenog i pokušajima istog da spreči nastanak štete ili smanji njen intenzitet, a što je do sada bilo samo predmet neujednačene sudske prakse. Naravno, ukoliko bi takav odgovor ili ispravka imao smisla i ukoliko se istim zahtevom može postići svrha.

Zbog toga je potrebno da oštećeni najpre pokuša kroz zahtev za objavu odgovora na informaciju ili ispravku informaciju, da spreči ili umanji eventualnu štetu.


PRIMER IZ SUDSKE PRAKSE

Viši sud u Beogradu, je pravosnažnom presudom P3 153/12, potvrđenom drugostepenom odlukom Apelacionog suda u Beogradu Gž 1456/13, zaključio sledeće:

“Postavljeni tužbeni zahtev, kao u petitumu, nije opredeljen u skladu sa ZJI, jer u postupku za objavljivanje odgovora na informaciju, petitum tužbenog zahteva mora da bude opredeljen u integralnom obliku, a sve u smislu napred navedene odredbe člana 47, ZJI, u vezi sa odredbom člana 58, istog zakona, s obzirom da se u parnici radi objavljivanja odgovora raspravlja samo o činjenicama određenim navedenim zakonom, od kojih zavisi obaveza odgovornog urednika da objavi odgovor. U slučaju donošenja sudske odluke, kojom se naređuje objavljivanje odgovora, koja se dostavlja osnivaču javnog glasila po pravosnažnosti presude, u smislu člana 67 ZJI, to tužbeni zahtev nije formulisan u integralnom obliku – kako treba da glasi odgovor na informaciju, pa opredeljeni tužbeni zahtev za objavljivanje odgovora nije određen niti odrediv, te stoga nije izvršiv, jer ne sadrži odgovor na informaciju za koji se traži ojavljivanje, u smislu navedenih materijalnih propisa.

Po mišljenju suda u konkretnom slučaju postoje zakonski razlozi za neobjavljivaje odgovora, koji su propisani članom 58 ZJI, u zahtevu za objavljivanje odgovora od 19.11.2010. godine, nisu precizno navedene informacije za koje smatra da su neistinite, nepotpune ili netačno prenete, čime je ispunjen uslov za neobjavljivanje odgovora, pa je dostavljeni odgovor suprotan odredbi člana 58, stav 1, tačka 7, ZJI.

Ponuđeni odgovor neprimereno je duži od objavljene informacije, u odgovoru tužioci detaljno iznose mišljenje o tekstu koji je objavljen, ističu da je tekst prožet negativnom konotacijom u odnosu na tužioce, pa je odgovor suprotan odredbi člana 58, stav 1, tačka 11 ZJI, pri čemu je sud cenio da u odgovoru tužioci iznose mišljenje o tekstu o “sprezi” lokalne samouprave i privrednog suda u gradu “A”, te o sprezi sa medijima, pa je odgovor protivan i odredbi člana 58, stav 1, tačka 8, ZJI.

Po nalaženju suda, tuženi su dopisom od 25.11.2010. godine, pozvali tužioce da ponuđeni tekst odgovora preformulišu, kako bi tekst odgovora po svojoj formi i sadržini ispunio zakonske uslove za objavljivanje propisane ZJI, što tužioci nisu učinili pa odgovorni urednik nije objavio odgovor, pri čemu je po oceni suda pravilno postupio.”

Advokat Dragan Milić