TRI USLOVA ZA PRENOS REGISTRACIJE

Ukoliko je registracijom internet domena povređeno nečije pravo ili interes, oštećeni između ostalog ima mogućnost da pokrene postupak pred arbitražom komisije za rešavanje internet domenskih sporova radi poništeja ili prenosa registracije sa tuženog na tužioca.

Da bi jedan takav zahtev mogao biti usvojen od strane arbitražnog veća, moraju biti ispunjena sledeća tri uslova:

1. Da je nacionalni internet domen istovetan predmetu tužiočevog žiga ili mu je sličan u meri da može stvoriti zabunu i dovesti u zabludu učesnike u pravnom prometu
2. Da registrant nema pravo ili legitiman interes da koristi predmetni internet domen
3. Da je registrant domen registrovao i koristio protivno načelu savesnosti, poštenja i dobrih poslovnih običaja

KORIŠĆENJE PROTIVNO DOBRIM POSLOVNIM OBIČAJIMA, NAČELU SAVESNOSTI I POŠTENJA

Registracija je izvršena protivno uslovima iz tačke 3  pravilnika, pod sledećim uslovima:

– Ako se dokaže da je registrant registrovao naziv nacionalnog interent domena pretežno u cilju njegove prodaje ili davanja u zakup tužiocu, koji je titular žiga čiji je predmet istovetan ili bitno slićan registrovanom domenu, odnosno radi prodaje ili davanja u zakup licu koje je tužiočev konkurent u tržišnoj utakmici, a na osnovu utvrđene nesrazmere između cene zakupa i prodajne cene prema pomenutim licima.
– Ako se dokaže da je registrant registrovao nacionalni domen kako bi sprečio titulara da oznaku koja je predmet žiga registruje kao naziv .rs domena
– Ako se dokaže da je registrant registrovao .rs internet domen kako bi naneo štetu svom poslovnom konkurentu
– Ako se dokaže da je registrant koristio .rs domen koje istovetan ili bitno sličan predmetu tužiočevog žiga pretežno radi privlačenja korisnika Interneta na svoj veb sajt ili drugi svoj internet servis radi komercijalnih efekata stvarajući tako zabunu u pogledu porekla robe koja se na tom veb sajtu ili drugom internet servisu prodaje, odnosno u pogledu usluga koje se pružaju

KORIŠĆENJE NACIONALNOG INTERNET DOMENA U SKLADU SA DOBRIM POSLOVNIM OBIČAJIMA

Registrant ima legitiman interes da koristi necionalni interent domen pod uslovima:

– Da je pre bilo kakvog saznanja o pokretanju tužbe koristio .rs domen u komercijalne svrhe, saglasno dobrim poslovnim običajima, načelimu savesnosti i poštenja, ili
– Da je pre podizanja tužbe bio poznat široj javnosti kao vlasnik tog nacionalnog domena, bez obzira što nije zaštitio predmetni znak žigom, ili
– Da koristi nacionalni domen isključivo u nekomercijalne svrhe, bez ikakve namere da potrošače i druge učesnike u prometu dovede u zabludu u pogledu porekla označenih roba ili usluga, a u smislu bitne sličnosti ili istovetnosti sa predmetom tužiočevog žiga.

Prilikom registracije internet domena, registrant je dužan da da posebnu izjavu da registracijom ne vređa ničije pravo intelektualne svojine. Ovakva izjava, mora uticati na registranta da sa pojačanom pažnjom pristupi izboru nacionalnog domena, vodeći računa da takvo domensko ime ne vređa pravo trećeg lica. Takođe, obaveza davanja predmetne izjave pojačava obavezu registranta da izvrši razumnu proveru da li određeni internet domen ugrožava pravo intelektualne svojine odnosno da li bi njegova registracija bila protivna načelu savesnosti i poštenja. Od registranta se traži da izjavu da u svom najboljem znanju i takozvanom „iskrenom uverenju“ što značajno povećava stepen pažnje koji se prilikom registracije traži, i za koji arbitražno veće ceni da li je ispunjen ili ne.

PRIMER IZ PRAKSE ARBITRAŽNE KOMISIJE – postupak za preuzimanje registracije domena googlesrbija.rs:

Ceneći ispunjenost uslova iz člana 22, Pravilnika, u postupku po zahtevu za preuzimanje registracije domena googlesrbija.rs, po tužbi tužioca Google Inc, 1600 Amphitheatre Parkway Mountain View, CA 94043 USA protiv tuženog privrednog društva STARMAX doo, Beograd, arbitražno veće je svoju odluku o usvajanju tužbenog zahteva odnosno o postojanju ispunjenosti sva tri uslova za dozvolu preregistracije, obrazložilo na sledeći način:

– U pogledu PRVOG uslova sadržanog u članu 22, stav 1, tačka 1 Pravilnika da je .rs domen istovetan ili bitno sličan tužiočevom žigu registovanom za istu ili sličnu vrstu robe ili usluga, što može stvoriti zabunu i dovesti u zabludu učesnike u prometu, veće je zaključilo da je nesporno da su ranije registrovani žigovi tužioca istovetni odnosno bitno slični kasnije registrovanom predmetnom domenu, da postoji sličnost privredne delatnosti registranta sa delatnošću tužioca, te da je kasnije registrovani internet domen googlesrbija.rs povezan sa uslugama iz klasa međunarodne klasifikacije robe i usluga, za koje je tužilac prethodno registrovao svoj žig sa zaštitom i u Srbiji. Naime, sporni domen u svom nazivu sadrži identičnu reč google, koja predstavlja zaštićeni žig tužioca pa je bitno sličan ranije registrovanim žigovima tužioca. Dalje, predmetni domen sadrži internet prezentciju registranta, na kojoj promoviše svoje usluge internet oglašavanja i nudi ih potrošačima uz naknadu. Registrovanjem i u svom poslovanju korišćenjem domena koji u svom nazivu sadrži žig tužioca, registrant stvara zabunu na tržištu i dovodi potrošače u zabludu da je zapravo tužilac taj koji pruža usluge i koji se reklamira na navedenom sajtu. Kako je tužilac vlasnik aktivnog domena google.rs i istupa u prometu pod nazivom Google Srbija, to je jasno da potrošači pod nazivom googlesrbija očekuju da nađu tužioca. Imajući u vidu navedeno, veće smatra da postoji opasnost od nastanka zablude učesnika u prometu u pogleu identiteta pružaoca usluga i u pogledu eventualne poslovne veze između registranta i tužioca.

– U pogledu DRUGOG uslova sadržanog u članu 22 stav 1, tačka 2 Pravilnika, Veće konstatuje da registrant nije dokazao svoje pravo i legitiman interes da koristi „googlesrbija.rs“ kao ime svog internet domena. Naime, učinjeno je nesporno da registrant nije nikada dobio ovlašćenje od tužioca ili zaključio bilo kakav pravni posao na osnovu koga bi dobio pravo da registruje i koristi žig tužioca kao internet domen, da registrant sam ne poseduje isti ili sličan žig, niti je žig sadržan u njegovom poslovnom imenu te otuda registrant nema pravo da žig tužioca koristi kao naziv internet domena. U pogledu postojanja legitimnog interesa, veće je zauzelo stav da registrant nema legitiman interes da bude nosilac spornog domena identičnog odnosno bitno sličnog sa tužiočevim žigom. Ispitujući uslove iz člana 24 pravilnika (uslovi za utvrđenje postojanja legitimnog interesa), veće konstatuje da nije ispunjen nijedan od tri uslova navedenih u tom članu.

– U pogledu TREĆEG uslova sadržanog u članu 22, stav 1, tačka 3, Pravilnika, da je registrant sporni domen registrovao i koristio protivno načelu savesnosti, poštenja i dobrih poslovnih običaja, veće smatra da je i ovaj uslov ispunjen. Korisnici na internetu opravdano očekuju da će pod nazivom googlesrbija.rs naći tužioca. Registrant je bio svestan naziva i žiga tužioca, a naročito imajući u vidu da su žigovi tužioca registrovani čak nekoliko godina pre registracije predmetnog domena te je svesno zanemario činjenicu da sam tužilac kao vlasnik Google žigova posluje pod nazivom Google Srbija i da je sporni domen bitno sličan registrovanim žigovima tužioca. Povrh toga, registrant je upravo iskoristio tu okolnost za osnivanje svoje internet prezentacije na spornom domenu, na kojoj promoviše svoje usluge AdWords oglašavanja koje nudi potrošačima uz nakandu, upravo koristeći ime i ugled tužioca kako bi privukao potrošače da posluju sa registrantom. Na taj način svaki prosečan posetilac prezentacije registranta može da pomisli da je sporni domen u vlasništvu tužioca, kao poslovnog partnera registranta, a što nije tačno. Veće je takođe cenilo ponašanje registranta u poslovnom prometu, pogotovo tvrdnje o postojanju poslovne veze sa tužiocem i postojanjem odobrenja za korišćenje tužiočevih žigova.

Advokat Dragan Milić