Ažurirano: novembar 2026.
Šta su Creative Commons licence i zašto su važne
Sve veći obim razmene informacija na internetu, kao i raznovrsnost sadržaja koji se objavljuje i deli, doveli su do potrebe za standardizovanim pravnim mehanizmima koji omogućavaju lakše, brže i pravno sigurnije korišćenje tuđih autorskih dela. U praksi se pokazalo da pojedinačno ugovaranje ili traženje saglasnosti autora za svako korišćenje često nije ni efikasno ni izvodljivo, naročito u digitalnom okruženju u kojem se sadržaji dele globalno i u realnom vremenu.
U tom kontekstu nastao je sistem Creative Commons Licences (CC licence), standardizovan skup javnih licenci koje omogućavaju autorima da unapred odrede pod kojim uslovima drugi mogu koristiti njihova dela. Ove licence olakšavaju i ubrzavaju protok informacija i kreativnih sadržaja na internetu, uz zadržavanje kontrole autora nad ključnim aspektima korišćenja dela.
CC licence ne predstavljaju odricanje od autorskih prava, već njihovo fleksibilno upravljanje. Autor ostaje nosilac prava, ali unapred daje dozvolu za određene oblike korišćenja, pod jasno definisanim uslovima. Važno je napomenuti da CC licence, prema svojim uslovima, ne uključuju garancije u pogledu pravnih ili faktičkih svojstava dela (npr. da delo ne povređuje prava trećih lica).
CC licenca se ne može opozvati. Autor može prestati da nudi delo pod CC licencom, ali oni koji su ga već pribavili pod tom licencom mogu nastaviti da ga koriste pod njenim uslovima. S druge strane, korisnik koji prekrši uslove licence automatski gubi prava iz licence. Kod verzije 4.0 ta prava se ponovo uspostavljaju ako korisnik otkloni povredu u roku od 30 dana od saznanja za nju.
Autorsko pravo nastaje samim stvaranjem dela, nezavisno od oznake ©. Ako za delo ne postoji CC ili neka druga licenca, delo se može koristiti samo u granicama zakonskih ograničenja autorskog prava ili uz prethodnu saglasnost nosioca prava. Isto važi i kada uz delo stoji oznaka © sa napomenom All rights reserved (Sva prava zadržana).
Creative Commons i licence otvorenog sadržaja
Creative Commons licence spadaju u širu kategoriju licenci otvorenog sadržaja (open content licences). Pored CC licenci, u ovu kategoriju ulaze i druge specijalizovane licence, zavisno od vrste sadržaja.
Najpoznatiji primer su licence za softver otvorenog koda, poput GNU General Public License (GPL), koje uređuju korišćenje, izmenu i distribuciju računarskih programa. Iako dele zajedničku filozofiju „otvorenosti“, CC licence su prvenstveno namenjene autorskim delima u širem smislu (tekstovi, fotografije, muzika, video, ilustracije, baze podataka i sl.), dok su softverske licence prilagođene specifičnostima računarskih programa. Creative Commons i sam ne preporučuje korišćenje svojih licenci za softver.
Creative Commons licence i autorsko pravo
Pre pojave interneta, autorsko pravo je u praksi najčešće pogađalo izdavače i druge profesionalne korisnike, jer su oni umnožavali, distribuirali i javno prikazivali dela.
Međutim, sa razvojem digitalnih tehnologija, gde je kopiranje, skladištenje i deljenje sadržaja postalo lako i dostupno svakome, autorsko pravo je počelo da utiče i na svakodnevne radnje običnih korisnika (npr. deljenje sadržaja na društvenim mrežama, preuzimanje, ponovno objavljivanje i sl.). Zbog toga su povrede autorskih prava postale učestalije, često i nenamerno.
Postavljanje Creative Commons licence uz napomenu Some rights reserved (Neka prava zadržana) predstavlja svojevrsni pandan tradicionalnom režimu All rights reserved (Sva prava zadržana). Razlika je suštinska: umesto potpune zabrane korišćenja, autor proaktivno dozvoljava određene oblike upotrebe, pod jasno definisanim uslovima. CC licenca zato nije suprotnost autorskom pravu, već način na koji autor to pravo ostvaruje.
Vrste Creative Commons licenci
Creative Commons sistem se zasniva na kombinaciji četiri osnovna elementa (BY, SA, ND, NC), od kojih nastaje šest glavnih licenci. Aktuelna verzija licenci je 4.0, a njihov zvanični tekst objavljen je na sajtu Creative Commons.
CC BY – Attribution / Obaveza navođenja autora
Dozvoljeno je kopiranje, distribucija, prerada i komercijalno korišćenje dela, uz navođenje autora i ostalih podataka koje licenca zahteva.
CC BY-SA – Attribution-ShareAlike / Deljenje pod istim uslovima
Dozvoljeno je korišćenje i prerada dela, uključujući i komercijalno, ali se prerađeno delo može deliti samo pod istom ili kompatibilnom licencom.
CC BY-ND – Attribution-NoDerivs / Bez prerada
Dozvoljeno je kopiranje i deljenje dela, uključujući i komercijalno, ali nije dozvoljeno javno deljenje prerađenog dela.
CC BY-NC – Attribution-NonCommercial / Nekomercijalna upotreba
Dozvoljeno je korišćenje i prerada dela, ali ne u komercijalne svrhe. Presudna je svrha konkretnog korišćenja, a ne to da li je korisnik neprofitna organizacija.
CC BY-NC-SA – Attribution-NonCommercial-ShareAlike
Dozvoljena je nekomercijalna upotreba i prerada, a prerađeno delo se može deliti samo pod istom ili kompatibilnom licencom.
CC BY-NC-ND – Attribution-NonCommercial-NoDerivs
Najrestriktivnija CC licenca: dozvoljeno je samo nekomercijalno kopiranje i deljenje dela, bez javnog deljenja prerađenog dela.
Kod svih šest licenci, pri javnom deljenju dela navodi se autor, oznaka licence sa linkom ka njoj i, ako je delo menjano, podatak o izmenama.
Pored šest licenci postoji i CC0, instrument kojim se nosilac prava, u najvećoj meri koju merodavno pravo dozvoljava, odriče autorskih i srodnih prava na delu. Kada odricanje nije pravno moguće, CC0 predviđa rezervnu licencu koja omogućava slobodno korišćenje dela. CC0 nije jedna od šest Creative Commons licenci i ne utiče na prava trećih lica.
Wikipedia kao primer primene CC licence
Jedan od najpoznatijih primera primene Creative Commons licenci je Wikipedia.
Tekstualni sadržaj Wikipedije po pravilu je dostupan pod licencom CC BY-SA 4.0, koja omogućava kopiranje, deljenje i preradu, uključujući komercijalno korišćenje, pod uslovom da korisnici:
- navedu izvor i autore (atribucija), i
- prerađeni sadržaj dalje dele pod istom licencom (ShareAlike).
Fotografije, ilustracije i drugi materijali na Wikipediji mogu biti dostupni pod drugačijim licencama ili pravnim režimima, što je potrebno proveriti za svaki konkretan sadržaj.
Ova licenca ne utiče na obavezu poštovanja moralnih autorskih prava, niti na prava trećih lica koja mogu postojati u vezi sa delom (npr. prava na fotografijama, žigovi, prava privatnosti i sl.).
Wikipedia dodatno upućuje na koncepte fair use i fair dealing, karakteristične za anglosaksonsko pravo, koji omogućavaju određene oblike korišćenja za potrebe kritike, obrazovanja, istraživanja ili informisanja. U srpskom pravu, najbliži ekvivalent su ograničenja autorskog prava propisana Zakonom o autorskom i srodnim pravima (čl. 41 i dalje).
Pravna pomoć pri korišćenju i licenciranju autorskih dela
Pružamo pravnu pomoć pri izboru i primeni odgovarajuće licence, proveri uslova pod kojima se tuđe delo sme koristiti i zaštiti autorskih prava. Za više informacija kontaktirajte nas.
Povezani tekstovi:
Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet i informativnog je karaktera, u skladu sa uslovima korišćenja ove veb prezentacije.
